PR agencije suočavaju se sa padom budžeta, rastom plaćenog sadržaja i sve većim pritiscima klijenata, ali se ti izazovi mogu prevazići kroz strateško partnerstvo, jačanje povjerenja, ranije uključivanje u procese donošenja odluka i kreiranje relevantnih, autentičnih priča koje dugoročno jačaju reputaciju klijenata
To je poručeno na prvom panelu „Šta agencije smatraju izazovnim u odnosima sa medijima i klijentima i šta bi trebalo da se promijeni?“, održanom u okviru PRO PR konferencija.
Na panelu su učestvovali predstavnici agencija iz regiona: PRIME PR Centar (Crna Gora), Communication Laboratory (Hrvatska), BI Communication (Crna Gora), BEYOND Consulting (Bosna i Hercegovina), Grayling (Srbija) i Represent Communications (Crna Gora).
Osnivačica i izvršna direktorica agencije BEYOND Consulting iz Bosne i Hercegovine, Alda Salkić, ocijenila je da se PR industrija nalazi u jednoj od najintenzivnijih faza promjena, ali da u tome vidi više prilika nego prijetnji.
„Naša industrija se kontinuirano mijenja, ali možda je ovo period najvećih promjena kroz koji prolazimo“, istakla je Salkić, naglašavajući da vještačka inteligencija nije prijetnja, već alat koji može značajno olakšati svakodnevni operativni rad.
Prema njenim riječima, ove promjene dodatno naglašavaju potrebu za strateškim komuniciranjem, ali i za edukacijom – kako klijenata, tako i medija – o stvarnoj ulozi PR-a i njegovom značaju u savremenom poslovanju.
Salkić je ukazala da agencije danas imaju važnu odgovornost da prate trendove i prenose ih klijentima, posebno onima koji još nisu dovoljno upoznati sa mogućnostima savremenih komunikacija.
Govoreći o budžetima, potvrdila je da su oni pod sve većim pritiskom, ali je upozorila i na novi izazov – pogrešno korištenje AI alata u procjenama vrijednosti usluga. Navela je primjer iz prakse u kojem je klijent, nakon što je dobio ponudu agencije, uporedio cijene sa nerealnim procjenama generisanim putem alata poput ChatGPT-a, što je dovelo do pogrešnih očekivanja.
„Ovdje se vidi koliko je važno dubinsko razumijevanje i komunikacija sa klijentom, jer tehnologija bez pravog konteksta može dovesti do pogrešnih zaključaka“, naglasila je Salkić.
Kada je riječ o odnosima s medijima, istakla je da je situacija u Bosni i Hercegovini slična kao i u ostatku regiona, uz sve ograničeniji organski prostor u medijima. Kako je navela, kvalitetan sadržaj ima šansu za objavu samo ako donosi stvarnu vrijednost za javnost.
U tom procesu vidi ključnu ulogu PR stručnjaka kao posrednika između klijenata i medija, koji trebaju pomoći da se priče oblikuju na način koji je relevantan i društveno koristan.
Salkić smatra da sadržaji od javnog interesa, poput investicija, zapošljavanja ili društveno odgovornih aktivnosti, ne bi trebali biti predmet plaćanja, već prirodno prepoznati od strane medija.
Ona je upozorila i na izazov percepcije PR industrije, koja se i dalje ponekad svodi na „guranje priča“, umjesto na strateško upravljanje komunikacijama i izgradnju povjerenja. Upravo zato, kako je istakla, neophodan je dugoročan pristup, kontinuirano ulaganje u odnose i plasiranje sadržaja koji imaju stvarnu vrijednost.
Jedan od dodatnih izazova vidi i u radu sa influenserima, koji sve više zauzimaju komunikacijski prostor. Iako agencije i dalje imaju važnu ulogu u upravljanju tim saradnjama, Salkić je upozorila na pitanja etike i autentičnosti.
„Postavlja se pitanje kako biramo influensere i da li oni zaista dijele vrijednosti kompanija koje predstavljaju“, kazala je Salkić, dodajući da neodgovoran pristup može dovesti i do reputacijskih rizika za klijente.
Zaključila je da je ključ uspjeha u savremenom PR-u u kreativnosti, kontinuitetu i strateškom pristupu, ali i u spremnosti industrije da se prilagodi novim okolnostima bez odustajanja od osnovnih principa – izgradnje povjerenja i kvalitetne komunikacije.